Ulica Muha Ddizdarevića +382 (0) 50 432 155 rvp@bijelopolje.co.me

U Kući Rista Ratkovića otvorena izložba posvećena miru

Javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije i Ambasada Austrije otvorili su izložbu Život posvećen miru, o liku i djelu čuvene pacifistkinje Berte fon Sutner, sinoć u Kući Rista Ratkovića. Izložbu je otvorio austrijski ambasador Johan Frolih, koji je podsjetio da Berta fon Sutner nije bila samo prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za mir 1905, već je upravo ona bila ta koja je i svog prijatelja i mecenu Alfreda Nobela inspirisala da uvede Nobelovu nagradu za mir.

- Djevojka koja je željela da postane operska pjevačica, ali zbog treme nije smjela da se pojavi pred publikom, a ne da zapjeva, postala je guvernanta ćerki barona Fon Sutnera, za čijeg sina Alfreda se kasnije i udala. Rano se upoznala sa međunarodnim mirovnim pokretom i te ideje je prenijela u knjizi Era mašina, koju je objavila 1888. godine i umjesto imena autora napisala “Neko”. Uspjeh knjige je ohrabrio i već naredne godine objavljuje knjigu Dolje s oružjem, potpisanu punim imenom i prezimenom, istakao je ambasador Frolih.

Naslov njenog najčuvenijeg romana i jedna od najuspješnijih knjiga u svijetu u 19. vijeku, kojom je bio impresioniran i Lav Tolstoj, bio je i životni cilj žene koja se borila protiv nacionalnog fanatizma, agresivnih parola ratnih huškača, protiv govora mržnje i antisemitizma, podsjetio je ambasador. On je dodao da je na mirovnom kongresu u Rimu, 1901. ona bila prva žena koja je javno govorila na Kapitolu, bez treme koju je u mladosti imala od javnih nastupa.


Gotovo sama osnovala je Austrijsko društvo za mir. Najveće uspjehe ostvarila je u SAD-u gdje važi za idola ženskog pokreta, a sa malom grupom idealista utrla je put osnivanju Društva naroda, kasnijih Ujedinjenih nacija. Lik joj se nalazi na austrijskoj kovanici od dva eura.

- Dvadeset godina trajalo je blisko prijateljstvo između Berte fon Sutner i Alfreda Nobela. Stalno je pokušavala da podstakne ovog milionera da pokloni veliku svotu za mirovni pokret. Nedjelju dana uoči njegove smrti, 1896. godine, napisala mu je: “A i zato Vas podignutih ruku: nemojte nikada da povučete vašu podršku, nikada, čak ni s one strane groba, koji nas sve čeka.” Tada još nije znala za njegov testament”, piše u propratnom katalogu za izložbu.