Ratkovićeve večeri poezije, manifestacija od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, predstavljaju savremeni kulturni odraz bogatog nasljeđa Polimlja - prostora u kom su pisana riječ, duhovnost i sakralno graditeljstvo ostavljali neizbrisive tragove.
Ova manifestacija je i ove godine mjesto ukrštanja poetika sa raznih kontinenata. Na korak do pola vijeka postojanja, na osnovu pravila i sredstava stečenih iskustvom, i sama ova manifestacija postala je - poezija. Snagom umjetnosti ovdje nastaju djela neprolazne vrijednosti: izdavačka vještina - prepoznatljiva u činu izvođenja, teorijska vještina – usredsređena na proučavanje i saznanje, i stvaralačka vještina – oličena u kreiranju umjetničkog djela.
Direktor Javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije” Kemal Musić istakao je da ove godine, po četrdeset i deveti put, doživljavamo sveobuhvatno shvatanje života i svijeta, koje nesebečno svih ovih godina finansijski podržava Ministarstvo kulture Crne Gore, uz pokroviteljstvo Opštine Bijelo Polje.
- Učvršćujemo naše temelje na promišljenostima i saznanjima, tradiciji i kulturnim, moralnim, socijalnim i etničkim vrijednostima, a sve u cilju njegovanja stvaralaštva i umjetničkog oblikovanja pojedinca i kolektiva, sa ambicijom da to bude znak prepoznavanja vrijednosti i suvi pečat na bogatoj crnogorskoj umjetničkoj sceni, kazao je Musić.
Otvarajući 49. Ratkovićeve večeri poezije, minister kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović je istakao da je malo gradova danas u našem regionu u kojima jedna književna, prevashodno pjesnička manifestacija, može računati na onaj nivo entuzijazma kakav srijećemo svakog septembra u Bijelom Polju.
- To je ambijent koji nas u ovom sve ubrazanijem savremenom življenju, uvijek podsjeti da je stih najdublja i najtananija jezička manifestacija duha, misli i osjećanja. Tokom
ove skoro dvije decenije novog milenijuma bili smo svjedoci gašenja ne malog broja književnih manifestacija u regionu, dok su se pjesničke zbirke na tržištu knjiga povlačile pred najezdpom komercijalnih izdanja, a pozicija pjensika u društvu sve je više postajala egzistencijalna avantura. U tom kontesktu otkriva se značaj istajnosti koncepta Ratkovićevih večeri poezije, što nas posebno obavezuje da se prema ovoj manifestaciji odnosimo sa posebnom odgovrnošću, ali i da tragamo za inoviranim formama popuzlarizacije poezije i njenog uvezivanja sa umjetničkim izrazima koje donosi novo doba, kazao je minister Bogdanović.
Na svečanom otvranju ove pjesničke manifestacije, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović istakao je da je Risto Ratković stub naše duhovnosti.
- Risto Ratković je galeriju likova iz naše sredine, svog zavičaja, portretisao paradigmatično u negativnom i pozitivnom smislu, onako kako to vanvremeno književnosti čini vispernije i ubjedljivije od svih naučnih oblasti. On je stub naše duhovnosti, srastao sa našom sviješću da mu se posvećujemo, ne samo godišnjim svečarskim i takmičarskim činom, već da kroz kulturnu razmjenu u okruženju pronosimo njegove pjesničke iskre i prozne slike vremena u kojem je živio, istakao je Smolović, koji je tokom tokom svečanosti u Centru za kulturu uručio posebnu zahvalnicu doktorki Veri Kovačević, koja već 36 godina neprekidno prati Ratkovićeve večeri poezije.
PRVI DAN
Prvog dana 49. Ratkovićevih večeri poezije otvoren je Mali sajam velikih knjiga, a onda je uslijedio program “Kafa sa piscem” koji vodi novinar Vanja Kovačević. Ove godine je započeo sa istaknutim crnogorskim književnikom Zuvdijom Hodžićem. Poznatog pjesnika, pripovjedača, romanopisca, putopisca, novinara i likovnog stvaraoca Zuvdiju Hodžića jubitelji i poštovaoci umjetnosti imali su priliku da upoznaju uz kafu u kafe baru Klik i čuju koliko su Ratkovićeve večeri poezije bitne za doprinos razvoju savremene crnogorske literature, pojavi digitalnih knjiga, ali i nagradama, prijateljstvu...
Prema Hodžićevim riječima Ratkovićeve večeri poezije su jedne od rijetkih manifestacija koje su uspjele da se održe. On je kazao da je ranije bilo sličnih pokušaja, od Plavskih književnih susreta do međurepubličkih manifestacija, ali su sve nakon izvjesnog vremena nestale. Hodžić je istakao da su zahvaljujući raznovrsnom programu Ratkovićeve večeri poezije održale nivo sve ove godine te da sa pravom nose titulu manifestacija od izuzetnog kulturnog značaja ne samo za grad već i za Crnu Goru.
- Sa različitim formama rada, književne večeri, razgovori sa piscima, štampanje knjiga, konkursi za mlade pisce, tako da je ovo primjer kako jedna manifestacija može i treba da izgleda, kazao je Hodžić.
On je dodao da ne prati trendove kada su elektronske knjige u pitanju te da voli miris knjige i papir. Osim toga, navodi Hodžić, svaki pisac voli da ostvari kontakt sa čitaocem, a na ovakvim manifestacijama se najbolje osjeti veza između pisca i čitaoca.
- Vrijeme knjige ne može da prođe, kada vidim knjigu kao da vidim čovjeka uživo, kazao je Hodžić.
- Hodžić je pisac koji decenijama ispisuje izuzetne tople ljudske priče prepune patnje, ljubavi, stradanja u kojima nema srdžbe, gnijeva, malodušnosti, a kada ga ima ona biva tu samo nakratko i biva poražena ljubavlju prije svega, naveo je moderator Vanja Kovačević.
Zahvaljujući „Ratkovićevim večerima poezije“ i ovog septembra poezija je postala dio žive stvarnosti grada, a da je tako moglo se vidjeti i čuti u biblioteci “Miodrag Bulatović”, gdje su u okviru programa “Očekivanje neočekivanoga” stihove kazivali bjelopoljski književni stvaraoci, Blagoje Vujisić, Edin Smailović, Slobodan Čurović i Radomir Jole Jokić. Takođe, u zavičajnoj biblioteci “Ćamil Sijarić” u Godijevu, u okviru programa “Kuću kućom čine lastavice”, promovisan je roman “Mojkovačka bitka” Ćamila Sijarića koji su nedavno objavili Narodna biblioteka “Stevan Samardžić” iz Pljevalja i javni emiter Radio Bijelo Polje, o kojoj su govorili Borislav Jovanović, Đina Bajčeta i Amar Mulabegović.
Zbirka izabrane poezije pod naslovom “Paljenje biblioteke” prošlogodišnjeg lureata nagrade „Risto Ratković“ Marka Pogačara, promovisna je u Gimnaziji „Miloje Dobrašinović“.
- Predanost poeziji, kosmopolitski duh, duboki filozofski uvidi i vanserijska vještina u jeziku karatkerišu cijeli opus hrvatskog pjesnika, Marka Pogačara, jednog od najvažnijih stvaralaca postjugoslovenske književnosti. On poeziju shvata na jedan veoma fleskibilan način, kako u jezičkom, tako i u izražajnom pogledu, ima originalan pogled na poeziju, koji u svojoj suštini nosi duh apsurdnog“, kazao je Borislav Jovanović.
Stihove iz knjige „Paljenje biblioteke“ govorila je Nejra Arslanović, dok je moderatorka bila Elvira Badžić.
Izložba radova pod nazivom “CT 2015”, autora Milije Pavićevića, otvorena je u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu, u okviru 49. Ratkovićevih večeri poezije. Seriju “CT 2015” Pavićević je pripremio specijalno za moskovsku izložbu, a četiri rada premijeno su prikazna u Bijelom Polju. O njegovom stvaralaštvu govorio je predsjednik SO Bijelo Polje, akademski slikar Abaz Dizdarević, koji je istakao da Pavićević pripada onoj generaciji umjetnika koji su 60-ih i 70-ih godina razvili konceptualni umjetnički jezik i nastavljali ga na različite načine u kontekstu neoavangardnih tendencija.
- U osnovi lavirinta usađena je mapa iskustva-životnog, socijalnog, psihološkog, umjetničkog. Na ovoj izložbi aktulene su njegove identiteske igre, koje ispusiju Pavićevićev melanholični momenat zavičaju: zavičaj boli, u ovom bolu stanujem, u njemu stanje svijet, kazao je istoričar umjetnosti Petar Ćuković otvarajući izložbu.
Kruna prvog dana festival svakako je međunarodno pjesničko veče pod naslovom “Eno ga, po moru teče Lim”, koje je održano u Centru za kulturu u okviru. Bjelopoljskoj publici predstavili su se pjesnici ne samo iz Crne Gore, već i iz Bosne i Hercegovine, Turske, ali i Austrije, koji su pokazali kako umjetnost povezuje kulture, narode, države. Svoje stihove čitali su Obrad Nenezić iz Crne Gore, Tanja Stupar Trifunović iz BiH, Dina Murić iz Crne Gore koja živi u Austriji i Turčin Furkan Čališkan.
- Ljudi i države se međusobno povezuju preko politički ili ekonosmkih veza, ali kultura i umjetnost su ono što nas najviše i najjače povezuje, ono što nas ujedninjuje, rekao je Čališkan.
On je istakao da je velika čast biti dio manifestacije koja traje već 49 godina, što, kako dodaje, dovoljno govori o njenom kvalitetu.
Program svečanog otvaranja Ratkovićevih večeri poezije nastavljen je uz nastup kultne grupe “S vremena na vreme”.
DRUGI DAN
“Živim sa poezijom, pišem je, čitam, prevodim, ona je dio mene”, kazao je njemački pisac Marsel Bajer, kojeg je bjelopoljska publika imala priliku da upozna u okviru 49. Ratkovićevih večeri poezije. Početak Bajerove spisateljske karijere obilježila je upravo poezija jer, kako smatra, ona je najzgusnutiji i najuzvišeniji oblik govorenja o svijetu i sebi. Ipak, Bajer se umjetnošću bavi u najširem smislu riječi-muzika književnost, opera.
- Jednostavno mi nije dovoljna jedna forma umjetnosti da izrazim sve ono što želim. Ali taj stvarački proces je povezan, tako da brojne opere zapravo nastaju iz moje poezije, jer kada pišem, ja sam u potrazi za muzikalnošću u jeziku. Za mene su u tekstu najvažniji zvuk, glas i muzika, rekao je ovaj njemački pisac razgovarajući uz kafu sa Vanjom Kovačevićem.
Drugog dana Festivala, u okviru programa “Priče nad vražjim firovima”, u OŠ “Risto Ratković” predstavljen je Regionalni festival fantastične književnosti REFESTICON, kao i zbirke objavljene u okviru ove manifestacije.
- U saradnji sa Centrom za kulturu, Ratkovićevim večerima poezije, kao i sa brojnim drugim instutucijama, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine, Radio Bijelo Polje je prije sedam godina pokrenut je ovaj festival i to sa ciljem da kroz književnost, muziku, likovnu umjetnost, predstavi i sačuva kulturnu baštinu Bijelog Polja i Crne Gore. Mislim da smo tokom ovih sedam godina i uspjeli u tome. Afirmisali smo mlade pisce iz Crne Gore, iznjedrili nove, udružili stvaraoce iz cijelog regiona, a naše pisce, legende i heroje, odnosno cjelokupnu bogatu kulturnu baštinu predstavili regionu, kazao je organizator REFESTICONA Dragić Rabrenović. Osim njega, o ovom festival su govorili još i Blaga Žurić i Blagoje Vijisić, dok je moderator bio Izet Erović.
Zbirka poezije „Konfabulacije“, prošlogodišnje dobitnice nagrade RVP za pjesnike do 27 godina Marije Dragnić promovisana je u Kući Rista Ratkovića. Govoreći o knjiizi „Konfabulacije“, književna kritičarka Ksenija Rakočević, istakla je esejizacija jedan od lajt motiva u ovoj knjizi.
- U Marijinim pjesmama pristuna je hibridnost žanrova, ona nije samo pjesnikinja, već i pripovjedačica, pa se kod nje gubi granica između poezije i proze. U pojedinim trenucima ženska autorica stvara iz pozicije muškog lirskog subjekta, tako dolazi do rušenja polova i ona lirski subjekat gradi kroz postmodernistički pristup, navela je Rakočević.
Mladi sarajevski pjesnik Armin Stefanović dobitnik je prve Nagrade Ratkovićeve večeri poezije za pjesnike do 27 godina, odlučio je žiri ovogodišnje pjesničke manifestacije. Stefanović je nagardu osvojio za rukupis “Nemo i plovidba za srećom”, koji je dobio najveće ocjene stručnog žirija, na čelu sa Jovanom Bojović. Obrazlažući odluku, Bojović je istakla da da su kompleksnost i estetika ono što je Armina preodredilo da baš on osvoji ovo prestižno regionalno priznanje.
- Ja znam da je percepcija publike takva da se čini da je inspiracija nešto što samo dođe, ali iskustvo pokazuje da je ovo zaista jedan rad i trud, tako da sama činjenica da ljudi iz različitih zemalja pročitali moj rukopis i ocijenili ga kao nešto što ima vrijednost, velika potvrda mog rada i podsticaj da nastavim u tom smjeru, naglasio je Stefanović.
Drugo mjesto ove godine pripalo je Milici Milosavljević iz Čačka, a treće mjesto Nikoli Ćorcu iz Podgorice.
U okviru 49. Ratkovićevih večeri poezije u bjelopoljskom muzeju otvorena je izložba minijatura koja je realizovana u saradnji Kulturnog centra Gornji Milanovac i JU Muzej Bijelo Polje. Izložbu malog formata u bjelopoljskom muzeju predstavlja oko 200 postavki umjetničkog stvaralaštva domaćih i stranih autora, koja je nastala u okviru Međunarodnog bijenala umjetnosti minijature u Gornjem Milanovcu.
Takođe, u okviru 49. Ratkovićevih večeri poezije održan je omaž Mihailu Miši Janketiću, glumcu koji je, iako rođen u Novom Sadu, Tomaševo i Vraneš zvao svojim zavičajem. Janketićevi saradnici i prijatelji Blagota Eraković, Slobodan Marunović i Božo Koprivica prisjećali su se druženja sa slavnim glumcem, zajedničkih predstava, gostovanja.
Omažu velikom glumcu prisustvovali su i njegovi sin Marko i kćerka Milica koji se takođe uspješno bave glumom.
- Kako to veliki umjetnici iniciraju velike kulturne događaje kao što je Risto Ratković svojim djelima inicirao ovaj veliki festival u kojem je Miša bio jedan od osnivača još od sedamdesetih godina. Želim da spomenem da su opština Bijelo Polje i Ministarstvo kulture pokrenuli inicijativu da se napravi jedan pozorišni festival profesionalnih predstava u Bijelom Polju koje će nositi ime Miše Janketića. Radujem se što ovo mogu da najavim da ćemo u budućnosti raditi na tome da ovaj grad, koji je Miša doživljavao kao svoj grad, dobije još jedan veliki festival, kazao je Marko Janketić.
Međunarodno pjesničko veče “Eno ga, po moru teče Lim”, druge večeri održano je u kući Rista Ratkovića i okupilo je pjesnike iz Kine, Azerbejdžana, BIH, Njemačke i Crne Gore. Bjelopoljskoj publici predstavili su se Marsel Bajer iz Njemačke, Asmir Kujović iz BiH, Nigar Hasan Zadeh iz Azerbejdžana, Jovana Bojović iz Crne Gore, Huo Juanming i Li Junleiz iz Narodne Republike Kine, Šaban Šarenkapić iz Srbije i Ljubeta Labović iz Crne Gore.
- Čitanje u sebi i naglas pred drugima, kao i slušanje drugih pjesnika je jako važno. Na taj način doživite poeziju iako sam večeras slušao poeziju na drugim jezicima meni jako važan glas i kada budem pročitao prevod već u sebi imam potpunu sliku a to je jedinstven doživljaj, kazao je Njemac Marsel Bajer nakon nastupa. U okviru ovog programa, u Kući Rista ratkovića otvorena je i izložba grafika njemačke umjetnice Žaklin Merc.
TREĆI DAN
Treći dan 49. Ratkovićevih večeri poezije započeo je programom “Kafa sa piscem” kafe baru “Klik”. O književnosti, dramaturgiji, profesuri, Vanja Kovačević je razgovarao sa Jovanom Bojović. U Parku pjesnika održan je program posvećen epskom pjesniku Avdu Međedoviću, kroz promociju knjiga “ Bećiragić Meho” priređivača Hoda Katala u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije i studije “Avdo Međedović Ženidba Smailagić Meha - Odraz orijentalno-islamskog kulturnog obrasca u Crnoj Gori autora Aleksandra Čogurića u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. O djelima homera sa Obrova, kako mnogi nazivaju ovog narodnog pjesnika, pored autora govorili su Sinan Godžević i Dejan Vuković, a program je vodio professor Rafet Mulić.
Susret sa velikim pjesnicima najljepši je početak nove školske godine, a upravo su tako prve školske dane proveli i učenici osnovnih škola “Dušan Korać”, “Risto Ratković” i “Vladislav Sl. Ribnikar”. Najmlađi ljubitelji književnosti uživali su u stihovima sjanih pjesnika, koji su im govorili o poeziji, stvaranju i umjetnosti. Svoje stihove, u okviru programa 49. Ratkovićevih večeri poezije “Pjesnički čas u osnovnim školama” osnovcima su kazivali Jurko Pozajak iz Ukrajine, bjelopoljska književnica Blaga Žurić, crnogorski pjesnik Velimir Ralević i Boško Lomović iz Srbije.
Monografije “Fragmenti – Zapisi o književnosti” i “Poetika prolaznosti”, autorke Dragane Kršenković Brković, promovisane su u biblioteci Srednje stručne škole, u okviru 49. Ratkovićevih večeri poezije. Studije u monografiji “Fragmenti – Zapisi o književnosti” nastajale su tokom posljednjih dvadeset godina i propituju različite poetske senzibilitete odabranih književnika i zapravo su istraživanja Kršenković Brković o odnosu prolaznog i vječnog.
- Pored moje fikcije, proze, romansijerskog rada, pripovjedaka i priča, bajki, istovremeno sam pisala određene studije koje se tiču književnosti, te studije sam sakupila u monografiju “Fragmenti – Zapisi o književnosti”, koju je Otvoreni kulturni forum objavio. Riječ je o nizu studija koje tretiraju različite teme, žanrove, izraze, pitanja, odnos autora prema prolaznosti, te načinu na koji je prikazuju u svojim djelima, kazala je Dragana Kršenković Brković.
Pored monografije “Fragmenti – Zapisi o književnosti”, trećeg dana 49. Ratkovićevih večeri poezije promovisana je i Drganina “Poetika prolaznosti – organizacija vremena u romanu Rani jadi, Danila Kiša”.
Moderator promocije, organizovane u okviru 49. Ratkovićevih večeri poezije, bio je bibliotekar Srednje stručne škole, Rafet Mulić.
I završnog dana 49. Ratkovićevih večeri poezije u Kući Rista Ratkovića održano je međunarodno pjersničko veče “Eno ga, po moru teče Lim”. Poštovaoci poezije uživali su u odabranim stihovima renomiranih pjesnika, od kojih je svaki na svoj način prenio osobene poetične impulse, djelić kulture i tradicije sredine iz koje dolazi. Veče je svojim stihovima otvoro španski pjesnik Rodolfo Hasler, a potom su se predstavili Bjelopoljac Radoman Čečović, Jurko Pozajak iz Ukrajine, kao bosansko-hecegovačka pjesnikinja Ferida Duraković.
- Prvi put sam ovdje i raduje me to što se kulture ne vezuje samo za glavni grad Crne Gore, već što je zahvaljujući ovoj manifetsciji Bijelo Polje postalo kulturni centar, koji okuplja pjesnike iz cijelog svijeta, koji daje život ne samo poeziji, već cijelom gradu, kazao je Ukrajinac Jurko Pozajak.
U okviru 49. Ratkovićevih večeri poezije odigrana je i pozorišna predstava “Balkanska carica” Pozorišta iz Bara, u adaptaciji i režiji Gorana Bjelanovića.
Ratkovićeve večeri poezije održane su uz finansijsku podršku Ministarstvo kulture Crne Gore, uz pokroviteljstvo Opštine Bijelo Polje i organizaciju Javne ustanove Ratkovićeve večeri poezije. Medijski sponzori su, kao i svake godine bili Radio Bijelo Polje i Televizija Crne Gore.
